O agenciji

Naslovna > O agenciji > Iz produkcije > Započela kampanju JAČI OD HS-a s ciljem podizanja svijesti javnosti o ovoj teškoj dermatološkoj bolesti

Započela kampanju JAČI OD HS-a s ciljem podizanja svijesti javnosti o ovoj teškoj dermatološkoj bolesti

Press konferencijom u Zagrebu najavljeno je obilježavanje Svjetskog dana bolesti Hidradenitis suppurativa (HS) i početak kampanje „JAČI OD HS-a“

„Cilj je kampanje podizanje svijesti javnosti i stručne javnosti o bolesti Hidradenitis suppurativa“, istaknuo je predsjednik koalicija Udruga u zdravstvu, Ivica Belina, prof. edukac. reh., te dodao:

„Svijest o postojanju bolesti Hidradenitis suppurativa i negativnom utjecaju na kvalitetu života oboljelih ne postoji u javnosti. Cilj je kampanje poticanje pacijenata na što ranije javljanje liječniku, ranije prepoznavanje bolesti, a samim time i njezino liječenje te upoznavanje oboljelih sa svojom bolešću i aktivno uključivanje u kontrolu simptoma kako bi poboljšali i održali svoje stanje. Važno je i da se oboljeli od HS-a aktivno uključe u kreiranje krugova sveobuhvatne potpore, kako bi kvaliteta njihova života bila na što višoj razini. Koaliciji udruga u zdravstvu na HS je skrenuta pozornost od Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, koji je više ne vodi u svojim registrima, jer prema novim podacima Svjetske zdravstvene organizacije od nje obolijeva oko 1 % populacije zbog čega se više ne smatra rijetkom bolešću.“

Ivica Belina, dr. Željana Bolanča, prof.dr.sc. Rado Žic, dr. Zlatica Jukić

Svojim izlaganjima dr. Zlatica Jukić, spec. dermatovenerolog iz KBC-a Osijek, dr. Željana Bolanča, spec. dermatovenerolog iz KBC-a „Sestre milosrdnice“ i prof. dr. sc. Rado Žic, dr. med., specijalist opće i plastične kirurgije s Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB-a Dubrava upozorili su na važnost rane dijagnoze i liječenja te suradnje s liječnicima, dermatolozima, plastičnim kirurzima i psiholozima.

prof. dr.sc.  Rado Žic , dr. Željana Bolanča,  dr. Zlatica Jukić

U okviru kampanje planiraju se edukacije za liječnike primarne zdravstvene zaštite i specijaliste dermatovenerologe te radionice osnaživanja i zagovaranja za oboljele kako bi bolje upravljali bolešću i svojim stanjem u cilju održavanja kvalitete života te kako bi zagovaračkim istupima utjecali na kreiranje sveobuhvatne skrbi za oboljele od HS-a. 

U okviru kampanje održat će se i javne akcije u regionalnim središtima Hrvatske kako bi se podigla svijest javnosti o HS-u.

 

Hidradenitis suppurativa (HS, gnojni hidradenitis, acne inversa)

Hidradenitis suppurativa (HS) kronična je, imunološki posredovana, upalna i izrazito bolna kožna bolest. Karakterizirana je dubokim, bolnim, upalnim lezijama (oštećenjima kože) i gnojnim čvorovima (apscesima) na predjelima bogatim apokrinim (mirisnim) žlijezdama i dlakama, kao što su pazuha, prepone, stražnjica, unutarnja strana bedara, ispod dojki i genitalna regija, gdje se najčešće pojavljuje.

S obzirom na kroničnost, bolnost i neugodan miris, HS ima izrazito negativan utjecaj na kvalitetu života te se najčešće javlja i depresija.

HS se obično javlja nakon puberteta, s najvišom incidencijom između 21. i 23. godine života, triput češće u žena nego u muškaraca. Pretpostavlja se da je prevalencija oko 1 % u odrasloj populaciji. 

HS je sistemska upalna bolest u čijem nastanku sudjeluje imunološki sustav uz genetske čimbenike. Naime, prisutnost HS-a u obitelji utvrđena je kod 40 % oboljelih.

Rizični čimbenici su pretilost i pušenje. Pretpostavlja se da je pretilost čimbenik pogoršanja bolesti, a česta je i uz metabolički sindrom. Uz to, pretilost pogoršava mehaničku iritaciju kože u pregibnim predjelima, začepljenje folikula dlaka i maceraciju (omekšavanje) kože. Oko 45 % – 80 % bolesnika s HS-om ima indeks tjelesne mase veći od 25, a veći od 30 povezan je s težim oblicima bolesti. Oko 60 % – 90 % bolesnika s HS-om su pušači, a 5 % – 15 % bivši su pušači. Nikotin iz cigareta ima proupalno djelovanje i time pogoršava HS. Ostali su provocirajući čimbenici tijesna odjeća, depilacija, iritacija dezodoransima te neki lijekovi (npr. oralni kontraceptivi, retinoidi) koji mogu pogoršati tijek bolesti.

Bolest počinje pojavom dubokih, bolnih, upalnih čvorova, koji kasnije mogu prijeći u apscese (gnojne čvorove, čireve), stvaranje sinusnih kanala pod kožom, fistula iz kojih se cijedi gnoj i ožiljaka. 

Težina HS-a procjenjuje se Hurleyjevom klasifikacijom, koja razlikuje blagi, srednji i teški oblik bolesti. Najčešći je blagi oblik bolesti (oko 68 % bolesnika), umjereni oblik ima oko 28 % bolesnika, a teški oko 4 % bolesnika.

Liječenje HS-a je velik izazov za oboljeloga i liječnike s obzirom na to da je bolest često rezistentna na različite opcije liječenja, a recidivi su česti. Izbor liječenja ovisi o objektivnoj procjeni težine bolesti i subjektivnim smetnjama oboljeloga. U općim mjerama najvažniji je prestanak pušenja i smanjenje tjelesne težine. Liječenje se provodi lokalnim pripravcima na kožu u blažim i umjerenim oblicima bolesti ili aplikacijom lijekova u lezije. U težim oblicima bolesti primjenjuju se antibiotici, retinoidi, cikloosporin, dapson i biološka terapija. Kirurški se zbrinjavaju čvorići i izolirane fistule, rade se incizije, drenaže i ekscizije, a u teškim oblicima i uklanjanje većih dijelova zahvaćene kože. Važan je multidisciplinarni pristup oboljelom i liječenju.

Veliki je problem što se bolest često ne prepoznaje, a bolesnici koji žive s HS-om nerado govore o simptomima. Prema nekim istraživanjima do postavljanja dijagnoze HS-a prođe oko osam do dvanaest godina, a u tom se razdoblju bolest znatno pogorša.

Internetska stranica www.hsonline.com.hr osmišljena je kao potpora osobama koje boluju od HS-a u Republici Hrvatskoj. Pruža sve informacije o bolesti, simptomima, iskustvima oboljelih te interaktivnu podlogu za simptome i druge informacije koje se mogu računalno ispisati i ponijeti liječniku za razgovor.

HS nije infektivna ni zarazna bolest.